Hrvatski sabor u petak će raspravljati o Konačnom prijedogu zakona o otocima, koji mu je Vlada poslala sa nedavne sjednice u Hvaru, a kojim se stvaraju uvjeti za demografsku i gospodarsku revitalizaciju otoka i njihovu samoodrživost.

Novi zakon, koji se donosi nakon 20 godina, otok definira kao područje s razvojnim posebnostima, a uvodi i pojam otočnosti - skup geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz potpune okruženosti morem.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac ključnim u novom zakonu označava uvođenje pojmova otočani, otočnost te novi model razvrstavanja otoka i novi pristup strateškom planiranju razvoja otoka.

Zakon uvodi otočne koordinatore čiji će rad financirati Ministarstvo putem županijskih razvojnih agencija, a obavljali bi poslove organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka.

Proširuje se uporaba postojeće otočne iskaznice da sva prava temeljem zakona budu na jednom mjestu. Zakon obuhvaća mjere subvencioniranja javnog pomorskog i cestovnog prijevoza, besplatni prelazak mosta, izjednačavanje cijene pitke vode na kopnu i na otocima za kućanstva i za gospodarstvenike i dr.

Temeljem sadašnjeg Zakona o otocima lani je u otoke uloženo 1,7 milijardi kuna, a od 2004. impresivnih 21,8 milijardi kuna, rekla je ministrica Žalac.

Hrvatska ima 1244 otoka, od čega je 50 naseljenih.

Posljednji radni dan u ovom tjednu Sabor će 'otvoriti' raspravom o Prijedlogu zakona o zaštiti od poplava u slivu rijeke Kupe čije će donošenje omogućiti realizaciju strateškog investicijskog projekta zaštite od poplava na području Karlovačke i Sisačko-moslavačke te u manjem dijelu Zagrebačke županije.

Ugroženost od poplava na tom području stalno je prisutna i povećava se zadnjih godina, a posljedice plavljenja su teške.

Samo u 2014. i 2015. godini došlo je do pojave poplavnih valova Kupe koji se po veličini nalaze među prvih pet u posljednjih 60 godina.