Politika

rasprava u saboru

Mrak Taritaš: Vjeronauku je mjesto u crkvi

Mrak Taritaš: Vjeronauku je mjesto u crkvi
Davor Puklavec/PIXSELL

Hrvatski sabor u srijedu poslijepodne raspravlja o prijedlogu Kluba zastupnika Glasa i HSU-a da zaključkom obveže Vladu da pokrene postupak revizije Vatikanskih ugovora, pozivajući se pritom i na podatak kako hrvatska država temeljem tih, te s njima povezanih ugovora s Hrvatskom biskupskom konferencijom, za potrebe Katoličke crkve godišnje izdvaja oko 900 milijuna kuna.

To je, primjerice, više nego što su 2016. zajedno iznosili proračuni ministarstva vanjskih poslova i turizma, navodi oporbeni klub koji traži pokretanje pregovora o izmjenama četiri ugovora sa Svetom Stolicom: o pravnim i gospodarskim pitanjima, o suradnji u odgoju i kulturi te o dušebrižništvu katoličkih vjernika.

Klub u kojem je pet zastupnika, reviziju Vatikanskih ugovora zatražio je u travnju prošle godine, a o temi se raspravlja danas zahvaljujući potpisima zastupnika drugih oporbenih stranaka. Naime, saborski Poslovnik omogućuje da točka koja je dulje od 60 dana na dnevnom redu bude raspravljena u roku osam dana temeljem potpisa 30 zastupnika.

Za nas je veliki uspjeh da smo došli na plenarnu sjednicu i otvorili mogućnost rasprave o četiri ugovora, kazala je Anka Mrak Taritaš, poručujući kako njena stranka ne želi raspravu o pitanju religije, nije protiv crkava, ni vjeroispovijesti.

Da bi se pokrenula revizija trebaju glasovi dvije trećine zastupnika u Saboru, za to mora biti i druga strana, ali o tome trebamo raspravljati, kaže Mrak Taritaš.

Vjeronauku je mjesto u crkvi

Ugovorom o suradnji na području odgoja i kulture jamči se nastava katoličkog vjeronauka u svim javnim osnovnim i srednjim školama te vrtićima, a odgojno-obrazovni sustav javnih škola mora uzimati u obzir vrijednosti kršćanske etike, što je u suprotnosti s hrvatskim Ustavom i temeljnom idejom da pluralističko, građansko društvo ne može biti podvrgnuto zahtjevima ni sankcijama zasebnog morala bilo koje religijske skupine, navodi Klub zastupnika Glasa i HSU-a.

Vjeroučitelji, dodaje, dobivaju mandat od biskupa, a plaću od države. Posljedica tog ugovora je neravnopravni položaj djece koja ne idu na vjeronauk, a za koju nema alternativnog predmeta.

Smatramo da je vjeronauku mjesto u crkvi, poručuje Mrak Taritaš.

Kad je riječ o Ugovoru o gospodarskim pitanjima, koji uređuje i povrat oduzete crkvene imovine, Klub kaže da Hrvatska, za razliku od svih drugih država, nije pri njegovu potpisivanju ograničila pravne, materijalne i druge učinke.

Nije definiran popis imovine, rokovi, ni iznosi koji će se isplaćivati za oduzeta dobra koja se ne mogu vratiti, tvrdi Klub, pa bi teoretski takav ugovor mogao Hrvatskoj stvoriti materijalne i financijske obveze neograničenog iznosa i trajanja, što se protivi "zdravom razumu i načelima pri sklapanju ugovora".

Narušeno načelo jednakosti pred zakonom

Izmjene Ugovora o pravnim pitanjima Klub traži tumačeći kako odredba da će crkvene vlasti biti prethodno obaviještene u slučaju sudskih istraga o kleriku za možebitno kazneno djelo narušava načelo da su crkva i država neovisne i načelo jednakosti pred zakonom.

Klub neprikladnim smatra i da se međunarodnim ugovorom određuje opis neradnih dana u Hrvatskoj, jer to je stvar nacionalnog zakonodavstva.

Ističe i kako su se značajno promijenile okolnosti od potpisivanja Ugovora o dušebrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi (prosinac 1996.) što je preduvjet za njegove izmjene.

Potpisan je kad su Oružane snage bile aktivno angažirane na obrani Hrvatske i brojale i do 300.000 pripadnika, dok današnja vojska i policija imaju zajedno ispod 40.000 pripadnika.

Jedino Mađarska izdvaja za crkvu više od Hrvatske, tvrdi Mrak Taritaš i navodi kako različite zemlje imaju različite modele financiranja crkve, od Njemačke koja ima tzv. crkveni porez do Nizozemske gdje je financiranje dobrovoljno.

Sva četiri ugovora predviđaju mogućnost pregovora u slučaju da jedna od strana procijeni da je došlo do promjene okolnosti. Uzimajući u obzir neustavne i protuustavne posljedice primjene ugovora i ogromne materijalne troškove smatramo da postoje opravdani razlozi za pokretanje postupka pregovora, poručuje Klub Glasa i HSU-a.

Reci što misliš!