Kairo i Moskva potpisali su u utorak protokol o izgradnji prve nuklearne elektrane u Egiptu, rekao je egipatski predsjednik Abdel Fatah al Sisi u društvu kolege Vladimira Putina koji je izrazio nadu u novi krug pregovora o Siriji i konačno mirno rješenje sukoba.

Dvije zemlje "potpisale su protokol o izgradnji nuklearne elektrane u okolici Dabe", na sjeveru Egipta, rekao je Sisi na tiskovnoj konferenciji.

"Riječ je o izgradnji nuklearne elektrane ruske tehnologije, s četiri bloka snage po 1200 megavata svaki", rekao je Sergej Kirijenko, glavni direktor Rosatoma, ruske državne agencije za atomsku energiju, kako prenosi novinska agencija Ria Novosti.

To je elektrana novog naraštaja, "nakon Fukushime" i Rusija je voljna odobriti zajam za njezinu izgradnju, dodao je.

Predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je počeo dvodnevni posjet Egiptu ne bi li ojačao utjecaj Rusije u toj zemlji čiji su se odnosi s Amerikom, najvećim partnerom, donekle pogoršali nakon krvava progona oporbe.

Stručnjaci misle da je ta najmnogoljudnija arapska zemlja jedna od onih s kojima Rusija - izolirana i na meti kritika zbog ukrajinske krize - želi osnažiti diplomatsku i gospodarsku suradnju. Riječ je o prvom državnom posjetu Vladimira Putina u zadnjih deset godina.

Kremlj je u nedjelju objavio da će "dvojica čelnika posebnu pažnju posvetiti jačanju trgovinskih i gospodarskih veza dviju zemalja". Napose je izdvojio "potpisivanje ugovora o investicijama".

U središtu razgovora, navodi Moskva, je "veća suradnja u suzbijanju međunarodnog terorizma", sukobi u Siriji, Iraku i Libiji te izraelsko-palestinska kriza.

"Očekujemo novi krug razgovora (o Siriji) koji će u konačnici, nadam se, voditi mirnom rješenju stanja u Siriji", rekao je Putin.

Novi razgovori između sirijskih strana u Moskvi trebali bi se održati za oko mjesec dana, piše Reuters. Moskva je dugogodišnji saveznik sirijskog predsjednika Bašara al-Asada čija vlada brojne svoje protivnike naziva teroristima.

Premda međunarodne nevladine organizacije za ljudska prava kritiziraju Sisija da vlada čvršćom rukom od Mubaraka, Rusija nikada nije iznijela ni najmanju primjedbu u vezi s time.

U mjesecima nakon smjene Muhameda Mursija, prvog demokratski izabranog egipatskog predsjednika, policija i vojska ubile su više od 1400 islamističkih prosvjednika. Više od 15.000 Mursijevih pristaša je zatvoreno, a stotine su osuđene na smrt u ubrzanim masovnim sudskim postupcima.

Zapadne prijestolnice su 2013. nerijetko blago kritizirale grubi progon egipatske oporbe, a Washington, glavni financijer Kaira, obustavio je svoju, uglavnom vojnu, pomoć, da bi je obnovio 2014., premda SAD redovito proziva Egipat zbog povreda ljudskih prava i progona oporbe.

"Putin i dalje izvlači korist iz nedefiniranosti i proturječja zapadnih politika prema Bliskom istoku", rekla je Ana Borševska, stručnjakinja za Rusiju u washingtonskom institutu For Near East Policy.

Ruska glasila su u rujnu pisala da su se Egipat i Rusija dogovorili o kupoprodaji protuzračnih obrambenih sustava, borbenih zrakoplova i helikoptera u vrijednosti 3,5 milijarda dolara, a koje će financirati Saudijska Arabija. Otada u javnost nisu izašle nikakve informacije o tome.