Najveći rendgenski laser na svijetu svečano je inauguriran u petak u Njemačkoj i omogućit će znanstvenicima da dublje prodru u tajne materije, da raščlanjuju i proučavaju funkcioniranje atoma, virusa ili kemijskih procesa

Istraživački centar financiran iz 11 zemalja s ukupno 1,5 milijarda eura predstavio je svečano laser XFEL u Hamburgu u nazočnosti ministara, među kojima je i Andrej Fursenko, savjetnik za znanost predsjednika Vladimira Putina. 

Sudjelovanje ruskih znanstvenika napose je važno u vrijeme geopolitičkih napetosti jer je Moskva drugi investitor u tom programu s 27 posto, a prvi je Berlin s 58 posto.  

Postrojenje je smješteno u kompleksu od 3,4 kilometara duljine i 38 metara dubine, a karakteristike lasera su impresivne.

"To je najveći i najmoćniji izvor X zraka što ga je čovjek proizveo na svijetu", kaže Olivier Napoly koji je sudjelovao u gradnji.

Europski laser slobodnih elektrona i X zraka (X-Ray Free Electron Laser, XFEL) postići će frekvenciju od 27.000 bljeskova u sekundi, što je impresivno u usporedbi sa samo 120 koliki je kapacitet američkog lasera takvog tipa  LCLS.

Voditelji projekta ističu da ta ultrabrza frekvencija treba omogućiti znanstvenicima fotografiranje "virusa, dešifriranje molekularnog sastava stanica, trodimenzionalno snimanje nanosvijeta i proučavanje procesa sličnih onima koji se odvijaju unutar planeta".

"Laser će omogućiti da se vide najsitnije pojedinosti i procesi kakvi još nisu promatrani u nanosvijetu", kaže Robert Feidenhans, predsjednik upravnog vijeća  XFEL-a. 

Primjene će biti brojne, od medicine, preko biologije i kemije do  znanosti o materijalima i znanstvenici će se zacijelo natjecati da dobiju termin za rad s laserom. 

Laser će, primjerice, omogućiti napredak u liječenju bolesti mapirajući virus ili određujući anomalije u otporu građevinskog materijala.

Za zamisao o gradnji najvećeg rentgenskog lasera zaslužan je njemački istraživački centar DESY (Deutsches-Elektronen-Synchrotron) u Hamburgu koji je sam već razvio eksperimentalni mali laser slobodnih elektrona. 

Osim Njemačke i Rusije projekt su financirale Danska, Francuska, Mađarska, Italija, Poljska, Slovačka, Španjolska, Švedska i Švicarska od 1 do 3 posto.