Implantat koji rano otkriva četiri najčešća karcinoma

Za one ljude za koje liječnici procjenjuju da se nalaze u većem riziku od obolijevanja od karcinoma prostate ili dojke, švicarski su znanstvenici napravili umjetni madež, javlja portal Geek.hr.

Implantat ili umjetni madež će početi proizvoditi melanin (pigment koji koži daje boju, pjege i madeže) zbog visokog udjela kalcija u nečijoj krvi. Znanstvenici tvrde kako umjetni madež tim načinom može otkriti rane znakove bolesti i spasiti živote.

Ekscesne vrijednosti kalcija u krvi se javljaju u vrlo ranoj fazi nekih karcinoma. Kalcij iz kostiju odlazi u krvotok često i prije nego što netko napipa izraslinu ili liječnik otkrije karcinom. Zato su genetskim inženjeringom napravljene stanice i implantirane su pod kožu kako bi otkrivale perzistirajuće visoke vrijednosti kalcija u krvi što bi liječnicima dalo velike mogućnosti brzog liječenja.

Umjetni madež napravljen je na odjelu biosistemskih znanosti i inženjerstva ETH Zurich u Baselu kako bi u što ranijoj fazi mogao otkriti 4 najčešća karcinoma: dojke, prostate, pluća te crijeva.

Uspješno je ispitan na miševima i svinjama te se vjeruje da će testiranja na ljudima završiti za 5 godina, a da će za 10 godina biti u širokoj upotrebi.

Ljudi koji će nositi ovaj implantat moraju posjetiti liječnika nakon pojave madeža koji signalizira da nešto nije u redu.  Ljudi će moći sami gledati promjenu, a znanstvenici vjeruju kako će napraviti i madež koji će se vidjeti samo pod crvenim svjetlom kako pacijenti ne bi prolazili kroz stres postane li madež smeđe boje.

Studija na miševima, koja je objavljena u časopisu Science Translational Medicine, pokazuje da biomedicinska tetovaža može otkriti promjene vrijednosti kalcija u krvi, no još moramo vidjeti hoće li tako biti i kod ljudi. Visoke vrijednosti kalcija mogu biti i indikator ponekih karcinoma, ali i nekih drugih stanja.

“Rano otkrivanje karcinoma je najbolji način povećanja stope preživljavanja, tako da je pronalazak načina za promatranje ljudi koji imaju veći rizik ili onih u remisiji, vrlo važan izazov.” zaključuju znanstvenici.