Sci-Tech

ekosustav

Insekti u cijelom svijetu ugibaju alarmantnom brzinom

Insekti u cijelom svijetu ugibaju alarmantnom brzinom
Nikola Čutuk/PIXSELL

Gotovo polovina svih vrsta insekata, ključnih jednako za ekosustave kao i za gospodarstvo, u cijelome svijetu nestaje i ugiba alarmantnom brzinom, rezultati su studije koja upozorava na "katastrofalan kolaps" prirodnog okoliša na planetu na kojemu živimo.

Ekosustavi ne mogu funkcionirati bez milijuna insekata koji čine temelj prehrambenog lanca, a rezultati novog istraživanja objavljeni u časopisu Biological Conservation upućuju na to da na njihov nestanak najviše utječu ljudska aktivnost i klimatske promjene.

Izmijeniti način prozvodnje hrane

"Zaključak je jasan: ako ne promijenimo način proizvodnje hrane, neki će kukci za nekoliko desetljeća jednostavno izumrijeti", kažu autori ove prilično zastrašujuće sinteze sedamdesettriju studija, koja prstom upire osobito u poljoprivredu jer se zbog nje uništava previše korisne flore i faune. 

Danas je trećina vrsta pred istrebljenjem "a svake godine popis se povećava za dodatnih jedan posto", kažu Francisco Sanchez-Bayo i Kris Wyckhuys sa sveučilišta u Sydneyu i Queenslandu, napominjući da je brojka ekvivalent "najvećoj epizodi izumiranja" od nestanka dinosaura.

Više od 40% od 30 milijuna vrsta insekata pred izumiranjem

Dodaju da je više od 40 posto od 30 milijuna vrsta insekata, koliko ih živi na Zemlji u opasnosti je od izumiranja."Udio kukaca koji nestaju, a riječ je o 41 posto, dvostruko je veći nego kada su posrijedi kralježnjaci, a stopa izumiranja lokalnih vrsta koja iznosi 10 posto, osam je puta veća", kažu Sanchez-Bayo i Wyckhuys.

Kada govorimo o nestanku bioraznolikosti, našu pozornost najčešće privlači sudbina velikih životinja. Olako se zaboravlja da su kukci od ključnog značaja za ekosustave. "Treba brzo djelovati i pokušati spriječiti kolaps važnih ekosustava jer će posljedice biti katastrofalne", tvrde znanstvenici.

Kukci su od vitalnog značaja kada je posrijedi proces oprašivanja, a smanjenje njihova broja utječe na čitav prehrambeni lanac. U Francuskoj je, primjerice, tijekom 2018. evidentiran pad broja ptica. "Nema više toliko kukaca, to nam je najveći problem", objasnio je jedan od autora francuske studije, Vincent Bretagnolle, dodajući da i ptice koje se hrane sjemenkama u jednom trenutku u godini trebaju insekte kako bi prehranile svoje mlade. 

Europa u 30 godina izgubila gotovo 80% 'svojih' insekata

Po rezultatima istraživanja objavljenima krajem 2017. na temelju podataka njemačkih znanstvenika, Europa je u manje od 30 godina izgubila gotovo 80 posto 'svojih' insekata, a posljedica je nestanak više od 400 milijuna ptica. Na globalno smanjenje broja kukaca utječe i globalno zatopljenje, podsjećaju znanstvenici. 

Ali o insektima kao izvoru hrane osim ptica ovise, ježevi, gušteri, ribe, vodozemci...

Australski znanstvenici kao problem navode brzu urbanizaciju, pretjerano krčenje šuma zbog prenamjene zemljišta u poljoprivredno te korištenje pesticida i sintetičkih gnojiva, osobito u posljednjih šezdeset godina. 

Smanjenje broja insekata datira s početka dvadesetog stoljeća, ali se naglo ubrzalo pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća te dosegnulo "alarmantne razmjere" u posljednjih 20 godina.

Među najugroženijima vrstama insekata su Lepidoptera (leptiri), Hymenoptera (pčele, ose, mravi, stršljeni - koji žive na svim kontinentima osim Antarktike) i kornjaši (bubamare, krijesnice).

U mediteranskom bazenu značajno se smanjio broj kukaca balegara, a nestao je i velik broj pčelinjih vrsta. Istrebljenja nisu pošteđeni ni vodeni kukci.

"Hitno je potrebno ponovno obnoviti staništa insekata, preispitati dosadašnju poljoprivrednu praksu, uz posebnu brigu o smanjenom korištenju pesticida i njihovoj zamjeni održivim tvarima", ističu autori izvješća, podsjećajući da brigu treba voditi i o 'ozdravljenju' zagađenih voda, kako u gradovima tako i u ruralnim područjima.

Reci što misliš!