Koraljima je za potpun oporavak nakon velikih ekoloških poremećaja, poput masovnog izbjeljivanja ili oštećenja koja nastaju poslije jakih oluja, potrebno 9 do 12 godina, kažu znanstvenici s australskog Sveučilišta Southern Cross.

Istraživanjem provedenim u arhipelagu Palau koji se nalazi u zapadnom dijelu Pacifika između Australije i Japana i nije bio pod utjecajem većih ekoloških poremećaja u posljednjih 14 godina, znanstvenici su uspjeli prikupiti podatke na temelju dugoročnog praćenja koji su pokazali da se grebeni oporavljaju.

"Koraljni grebeni u cijelom svijetu propadaju i manje ih je, što je izravna posljedica ljudskog utjecaja, no za razliku od mnogih grebena u raznim dijelovima svijeta, ovi koji čine arhipelag Palau 'imali su sreću' i u posljednjih 14 godina bili su lišeni većih ekološih poremećaja", rekla je voditeljica istraživanja Marine Gouezo.

Palauov arhipelag čini 315 koraljnih grebena, koji su bili jako oštećeni nakon masovnog izbjeljivanja 1998. godine, kada je El Nino uništio gotovo 50 posto koralja.

Do 2001. godine više od 80 posto grebena oko Palaua činilo je do pet posto koralja iz roda Acropore, patuljastog brzorastućeg koralja zaslužnog za izgradnju podstrukture od kalcijevog karbonata koja podupire koraljni greben. 

Ranije su znanstvenici ustanovili da ova vrsta koralja uspijeva preživjeti i učestalije poraste temperatura mora. Prirodna selekcija kod njih je rezultirala povećanom otpornošću na efekt koraljnog izbjeljivanja. 

Gouezo kaže da arhipelag Palau nije bio podložan većim masovnim oštećenjima sve dok ga dva snažna tajfuna kategorije 5 godine 2012. i 2013. nisu oštetila u tolikoj mjeri da je uništeno oko 60 posto živoga koraljnog pokrivača duž njegovih istočnih grebena.

Znanstvenici su tada otkrili da je, premda se razina oporavka razlikovala među raznim koraljnim skupinama, "kombinacija ličinki i gustoća mladih koraljnih izdanaka bila dobitna za oporavak brzorastuće koraljne vrste Acropore".

Naime, koraljni grebeni počinju se formirati kada se ličinke (planule) pričvrste za podlogu. Kako koralji rastu i šire se, grebeni poprimaju tri temeljna oblika: 1. priobalni, najčešći tip, koji spaja morski svijet s obalom, 2. barijerni tip, koji čine platforme, odnosno otcijepljeni dijelovi od kopna i uvale odijeljene lagunom te 3. atolni tip kod kojega je tlo vulkanskog porijekla te ima kružni i ovalni oblik s centralnom lagunom.

"Ustanovili smo da je brz oporavak koralja zabilježen kod dobro povezanih grebena kod kojih je preživjelo puno mladih koralja, kod onih koji su bili prekriveni s vrlo malo mesnatih alga te na grebenima u čijoj je blizini bilo puno papigača, riba koje zubima drobe koralje i stvaraju sitna zrnca pijeska", pojasnila je Gouezo.

Papigače žive u tropskim morima diljem svijeta i hranu nalaze na koraljnim grebenima. Pošto otkinu djelić koralja, u ustima ga usitne te iz njega izdvoje alge kojima se hrane, a nejestivi ostatak izbace iz tijela u obliku pijeska.

Rezultati studije, objavljene u časopisu Proceedings of the Royal Society B, pokazali su i da su "Acropore i papigače imale istodobno i negativan i pozitivan učinak na oporavak koralja, dok je njihova izloženost valovima imala promjenjiv učinak povezan s morfologijom koralja."

Studija je izvor neprocjenjivo vrijednih informacija s obzirom na sve češću nestalnost obrazaca prirodnih poremećaja, istaknula je Gouezo.

Posljednjih godina grebeni diljem svijeta stradavaju zbog izbjeljivanja koralja, koje je uglavnom posljedica porasta temperature mora, zagađenja, zakiseljavanja oceana, kao i oštećenja koralja zbog snažnih ciklona te zbog porasta broja jedine otrovne morske zvijezde poznate pod nazivom 'kruna od trnja'.

Prošle je godine Palau postao prva zemlja u svijetu koja je turistima i domaćem stanovništvu tijekom posjeta koraljnom grebenju zabranila upotrebu štetnih krema za sunčanje, a od turističkih operatera je zatražila alternativu kada su posrijedi jednokratna upotreba plastike, boca s vodom, čaša od polistirena i slamki. Zabrana stupa na snagu 2020. godine.