Jesu li drevni Egipćani prije nekoliko tisuća godina svojim brodovima od trske doplovili čak do Crnog mora?

Skupina pustolova misli da jesu i svoju teoriju namjerava dokazati sličnim putovanjem u obrnutom smjeru. 

Dvadesetak istraživača i dobrovoljaca iz osam zemalja isplovit će sredinom kolovoza brodom od trske "Abora IV" iz bugarske luke Varne u nadi da će ih to plovilo odvesti preko Bospora i Egeja do 700 nautičkih milja udaljene Krete. 

Nastojat će dokazati hipotezu "oca povijesti" Herodota koji je zapisao da su "Egipćani plovili do Crnog mora kako bi pronašli materijale kojih nema u istočnom Sredozemlju". 

Vođa ekspedicije je Nijemac Dominique Goerlitz (53) koji je nadhnuće za svoj brod dug 14 metara pronašao u crtežima u kamenu iz Gornjeg Egipta i s Kavkaza. 

Također, nije slučajno da "Abora IV" jako nalikuje slavnom brodu od trske "Ra II" kojim je norveški pustolov Thor Heyerdahl 1970. pokušao preploviti Atlantik i doplovio od Maroka do Barbadosa. 

Veliki snopovi trske povezani su konopcem kako bi se napravio trup broda kojem su potom dodani drveni jarbol i dvije kabine za spavanje, isto od trske. 

Ukupno je potrošeno 12 tona trske i dva kilometra konopca. Brod će imati dva jedra, površine 62 i 40 četvornih metara. 

"Glavno je pitanje hoće li brod moći izdržati tešku plovidbu Egejskim morem", kaže Goerlitz.

Dolazak do Ciklada i kasnije do Krete bit će ključno da dokazivanje incijalne hipoteze jer je dokazano da je Minojska civilizacija, koja je ondje cvjetala od 2700. do 1200. godine prije Krista, trgovala s Egipćanima, dodaje Goerlitz. 

Prije nego što krene na put, brod se mora porinuti i dva i pol tjedna 'namakati' u vodi. U tom razdoblju trebao bi upiti između pet i deset tona vode. 

Brod se zahvaljujući milijardama malih zračnih komora u tom poroznom građevinskom materijalu ne može probušiti, napuknuti ili potonuti, objašnjava Goerlitz koji je 2007. brodom od trstike "Abora III" isplovio iz New Yorka za južnu Španjolsku kako bi dokazao da je čovjek iz kamenog doba putovao preko Atlantika. 

Goerlitzov tim plovio je tada 56 dana prije nego što je žestoka oluja uništila brod 900 kilometara prije Azora. 

"Sto posto sam siguran da ovaj brod neće potonuti. A sve dok barem pluta, imamo splav", kaže 42-godišnji Niozemac Mark Pales, jedan od avanturista koji će s Goerliztom na put. 

Kako bi komunicirao s velikim teretnim brodovima, koji su najveća opasnost na otvorenom moru, Goerlitzova posada će imati modernu satelitsku i radijsku komunikaciju na brodu. 

"Naravno, bilo bi potpuno arogantno i glupo ne koristiti modernu opremu. Ovo je znanstveni eksperiment, a ne riskiranje", rekao je Goerlitz.